
Kako se zaštititi od gromova tokom kampovanja i planinarenja
Saznaj kako da ostaneš bezbedan tokom nevremena, bilo da kampuješ ili si na planinarskoj stazi.
Svi provodimo vreme na otvorenom i velike su šanse da se većina nas bar jednom zatekla napolju tokom grmljavinske oluje. Ali, da li bismo tada bili napolju da smo znali kakve opasnosti vrebaju?
Prema podacima koje je Nacionalni savet za bezbednost od udara groma (National Lightning Safety Council) uspeo da prikupi, od 2006. do 2023. godine čak 62% smrtnih slučajeva izazvanih udarom groma, približno 300 od ukupno 488 evidentiranih, dogodilo se tokom rekreativnih aktivnosti. Nacionalna meteorološka služba SAD upozorava da „tokom grmljavinske oluje ne postoji bezbedno mesto na otvorenom“. Ako te nevreme zatekne napolju, mogućnosti da značajno smanjiš rizik mogu biti ograničene. Ipak, postoje određena ponašanja koja treba izbegavati jer dodatno povećavaju verovatnoću da te pogodi grom.
O tome kako nastaju udari groma i kakve opasnosti predstavljaju za planinare i kampere razgovarali smo sa Johnom Jenseniusom, stručnjakom za bezbednost tokom grmljavinskih oluja.

P: Koliko je opasno biti na otvorenom tokom grmljavinske oluje?
O: Rekreativne aktivnosti na otvorenom, poput kampovanja, planinarenja, šetnje, vožnje bicikla i okupljanja na otvorenom, čine više od 30% smrtnih slučajeva izazvanih udarom groma. Planine i drveće mogu da zaklone pogled na oluju koja se približava, pa možda nećeš na vreme primetiti da se vremenski uslovi pogoršavaju. Ako si okružen jakom bukom, na primer u blizini reke ili na koncertu na otvorenom, postoji i manja verovatnoća da ćeš čuti grmljavinu i prepoznati opasnost.
U periodu od 2006. do 2023. godine, udari groma bili su uzrok smrti 23 osobe tokom kampovanja i 12 osoba tokom planinarenja. Podatke možeš pogledati u izveštajima o smrtnim slučajevima tokom kampovanja i planinarenja.

P: Ako kampuješ i počne grmljavinska oluja, da li treba da ostaneš u šatoru?
O: Za mnoge kampere, najbezbednija opcija je da se sklone u obližnje vozilo. Ako si na višednevnoj turi i ne postoji mogućnost da stigneš do vozila, postavi šator ispod gornje granice šumske vegetacije, dalje od visokog drveća i ivica otvorenih površina ili obala jezera.
Važno je imati na umu da se električna struja nakon udara groma može širiti kroz tlo. Zato nemoj da legneš na zemlju, jer tako povećavaš površinu tela koja je u kontaktu sa podlogom.
P: Ako si napolju i u blizini se nalazi zaklon, poput nadstrešnice za piknik sa otvorenim stranama ili autobuske stanice, da li je to dobro mesto da se skloniš?
O: Otvorene nadstrešnice ne pružaju zaštitu od udara groma. Kuće nude određeni stepen zaštite jer imaju električne instalacije i vodovodne cevi koje su povezane sa uzemljenim sistemima. Objekti koji nemaju odgovarajuće uzemljene električne instalacije ili vodovodne cevi ne pružaju pouzdanu zaštitu od groma. Posebno su rizični zakloni na otvorenom prostoru ili u blizini visokog drveća, stena koje se uzdižu iznad okolnog terena i obala jezera, jer su takva mesta izloženija udarima groma.

P: Da li je pouzdano staro pravilo prema kom se brojanjem sekundi između munje i grmljavine procenjuje udaljenost oluje?
O: U većini slučajeva, grmljavina se može čuti na udaljenosti od oko 16 kilometara. Grom može da udari i do te udaljenosti od centra oluje, a ponekad i dalje. Ako čuješ grmljavinu, čak i udaljenu, verovatno si dovoljno blizu oluje da postoji rizik od udara groma. Zato je važno da se odmah skloniš na bezbedno mesto, bez obzira na to u kom se pravcu oluja kreće. Zvuk se kreće brzinom od približno 335 metara u sekundi, pa mu je potrebno oko pet sekundi da pređe 1,6 kilometara. Ako između munje i grmljavine prođe 20 sekundi, to znači da je taj udar groma bio udaljen oko 6,4 kilometra.
Ipak, imaj na umu da ti brojanje sekundi govori samo koliko je prethodni udar groma bio udaljen, ali ne i gde će udariti sledeći. Ovo je posebno važno u planinskim predelima, gde nebo iznad tebe može biti vedro, a da se oluja ipak nalazi dovoljno blizu da predstavlja opasnost. Ako čuješ grmljavinu, odmah potraži bezbedno sklonište.
P: Zašto je važno da se članovi grupe udalje jedni od drugih tokom grmljavinske oluje?
O: Ako si u grupi, važno je da se međusobno udaljite. Iako se time povećava verovatnoća da neko od vas bude pogođen gromom, smanjuje se rizik da jedan udar groma povredi više ljudi istovremeno. Takođe, povećava se mogućnost da neko ostane nepovređen i bude u stanju da povređenima pruži prvu pomoć ili potraži pomoć.
P: Zašto je toliko ljudi stradalo od udara groma tokom kampovanja?
O: U mnogim slučajevima, stradali su se nalazili svega nekoliko koraka od vozila koje im je moglo pružiti zaštitu. Ponekad su planine ili drveće zaklanjali pogled na oluju, pa ljudi nisu ni shvatili da se nevreme približava. U drugim situacijama, opasnost je verovatno bila zanemarena. Kada se nesreća dogodila na udaljenom području, daleko od bezbednog skloništa, moguće je da u tom trenutku nije bilo mnogo toga što je osoba mogla da uradi kako bi se zaštitila. U takvim okolnostima, jedina zaista bezbedna odluka možda bi bila da se aktivnost otkaže ili odloži.
Ponekad ljudi odluče da sačekaju i vide da li će se vremenski uslovi poboljšati, umesto da odmah krenu ka bezbednom skloništu. Međutim, važno je imati na umu da za povratak sa pojedinih staza ili udaljenih lokacija može biti potrebno dosta vremena. Zato je neophodno reagovati čim se pojave prvi znaci opasnosti, a ne čekati da se nevreme približi.
Šta ako te grmljavinska oluja zatekne na otvorenom i nikako ne možeš da stigneš do bezbednog skloništa?
Stručnjak za bezbednost tokom grmljavinskih oluja John Jensenius i Nacionalna meteorološka služba SAD preporučuju sledeće mere koje mogu donekle smanjiti rizik od udara groma:
- Izbegavaj otvorene površine. Pokušaj da pronađeš niži teren, dalje od izloženih područja.
- Ne zadržavaj se u blizini najviših objekata u okolini. Izbegavaj mesta na kojima se posebno ističeš u odnosu na okolni teren.
- Ne sklanjaj se ispod visokog ili usamljenog drveta. Takva mesta nisu bezbedna tokom grmljavinske oluje.
- Ako si u šumi, udalji se od drveća koliko god možeš. Imaj na umu da nijedno mesto na otvorenom ne pruža potpunu zaštitu od udara groma.
- Ako si u grupi, rasporedite se na većem međusobnom rastojanju. Tako se smanjuje mogućnost da jedan udar groma povredi sve članove grupe i povećava šansa da neko ostane u stanju da pomogne povređenima.
Imaj na umu da ove mere samo donekle smanjuju rizik i ne mogu da zamene sklanjanje u bezbedan zatvoren prostor ili odgovarajuće vozilo čim je to moguće.

4 veštine preživljavanja u prirodi koje možeš da uvežbaš u svom dvorištu
Boravak u prirodi donosi nepredvidive situacije, bez obzira na godišnje doba i iskustvo koje imaš. Zato je korisno da osnovne veštine snalaženja u prirodi savladaš unapred, dok si kod kuće i imaš vremena da vežbaš bez pritiska. Od paljenja vatre do drugih praktičnih tehnika, nekoliko jednostavnih vežbi može da ti pomogne da se bolje pripremiš za sledeći izlet.
Svaka podloga je staza: Columbia Konos Trillium ATR donosi novu eru trail trčanja
Ponekad najteži deo trčanja nije ustati s kauča, već odlučiti koje patike obuti. U osnovi, trčanje je neverovatno jednostavno: zavežeš pertle, ustaneš i izađeš napolje. Ipak, savremeni trkači često se izgube u moru stručnih izraza – visina đona, razlika u visini između pete i prednjeg dela stopala, profil đona i raspored krampona. A gde se u toj podeli na asfalt i trail trčanje uklapaju šljunkovite staze?
Budi ovde i sada: Columbia vodič kroz meditaciju i mindfulness u prirodi
Ne treba vam joga studio niti guru na vrhu planine da biste se oslobodili stresa. Ponekad je najbolji način da pronađete mir jednostavno da izađete napolje. Da se malo oznojite. Ili baš dobro oznojite. Da se namučite, pomerite granice i prepustite kretanju. Planinarite, trčite, vozite bicikl, penjite se, veslajte – posmatrajte izlazak ili zalazak sunca. Radite bilo šta što vas uvodi u onaj poseban trenutak kada mentalna buka utihne, a mozak prestane da vrti hiljadu misli odjednom.









